{"id":1030,"date":"2019-03-08T18:45:45","date_gmt":"2019-03-08T17:45:45","guid":{"rendered":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/?p=1030"},"modified":"2024-01-19T21:20:29","modified_gmt":"2024-01-19T20:20:29","slug":"koja-je-razlika-izmedju-zelje-i-potrebe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/oblasti\/koja-je-razlika-izmedju-zelje-i-potrebe\/","title":{"rendered":"Koja je razlika izme\u0111u \u017eelje i potrebe?"},"content":{"rendered":"<p>Svako ljudsko bi\u0107e ima mno\u0161tvo \u017eelja, ali malo potreba. \u010cesto nesvesni gre\u0161ke u izjavama koje izgovaraju, poput \u201e<em>Neophodno mi je, potrebno mi je<\/em>\u201c, a \u00a0nesvesni i snage tih re\u010di koje uti\u010du na njihovo razmi\u0161ljanje, ljudi upadaju u emocionalna stanja iz kojih misle da ne mogu iza\u0107i. Iako su ova dva pojma sli\u010dna i povezana na neki na\u010din, va\u017eno ih je razlikovati, jer mogu da stvore mnogo ve\u0107u muku i problem, nego \u0161to je tako zaista u realnosti.<\/p>\n<p style=\"text-align: center\"><em><strong>Sli\u010dnost i razlika izme\u0111u \u017eelje i potrebe<br \/>\n<\/strong><\/em><\/p>\n<p><strong>Potrebe. <\/strong>Ose\u0107anje <u>nu\u017enosti <\/u>osobe da ukloni, ubla\u017ei ili popravi postoje\u0107e stanje. Potreba obuhvata do\u017eivljaj da je osoba obavezna ili prisiljena da u\u010dini ne\u0161to u vezi sa do\u017eivljenim poreme\u0107enim stanjem ili do\u017eivljajem nekog nedostatka i neugodnosti. Potrebe su prema tome, ne\u0161to \u0161to bismo mogli nazvati \u201enagonima nedostatka\u201c. One slu\u017ee za to da se otkloni nepo\u017eeljno stanje, odnosno cilj je da se ponovo uspostavi stanje mirovanja, ravnote\u017ee, koje je privremeno bilo poreme\u0107eno. Zbog toga su potrebe veoma sna\u017eni izvori motivacije. Ali, potreba zapravo ima veoma malo. Kada ka\u017eemo da nam je ne\u0161to neophodno ili potrebno, to zna\u010di da ako bez toga ostanemo ili toga nema u odre\u0111enom vremenskom periodu, mi \u0107emo umreti. Dakle mo\u017eemo da se onda slo\u017eimo, da su jedine realne potrebe: <em>voda, hrana, san, skloni\u0161te<\/em>. Stvari koje su biolo\u0161ki neophodne za pre\u017eivljavanje \u010doveka.<\/p>\n<p><strong>\u017delje. <\/strong>\u017delje predstavljaju ljudske te\u017enje, porive koje \u010doveka motivi\u0161u da se kre\u0107u ka odre\u0111enim objektima ili stanjima. \u010covek ose\u0107a \u017eelju da u\u010di nove jezike, da vidi nova mesta, da poljubi svog partnera, da kupi nove stvari, da jede odre\u0111enu vrstu hrane, da nau\u010di nove ve\u0161tine\u2026 on zami\u0161lja da mu te aktivnosti mogu pru\u017eiti zadovoljstvo, zadovoljenje, u\u017eitak. One ne nastaju iz stanja neugodnosti, nedostataka ili nekog poreme\u0107enog stanja, kao \u0161to je slu\u010daj sa potrebama. Te aktivnosti nastaju manje-vi\u0161e \u201espontano\u201c ili kao rezultat \u010dovekovog mi\u0161ljenja, percepcije ili prise\u0107anja \u017eeljenog objekta. <em>\u010covek opa\u017ea da izvesne stvari \u017eeli radi njih samih<\/em>. Grubo re\u010deno, \u017eelje motivi\u0161e zadovljstvo, a potrebe patnja, odnosno izbegavanje bola, pri \u010demu \u201ebol\u201c i \u201ezadovoljstvo\u201c upotrebljavamo u naj\u0161irem smislu. Ukoliko \u017eelju ne zadovoljimo, ose\u0107a\u0107emo neprijatnost, ili neku zdravu negativnu emocije, poput tuge, nezadovoljstva, a ukoliko potreba nije zadovoljena na\u0161 \u017eivot \u0107e biti ugro\u017een.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-medium wp-image-1031 aligncenter\" src=\"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-content\/uploads\/2019\/03\/voda-213x300.jpg\" alt=\"\" width=\"213\" height=\"300\" srcset=\"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-content\/uploads\/2019\/03\/voda-213x300.jpg 213w, https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-content\/uploads\/2019\/03\/voda.jpg 450w\" sizes=\"auto, (max-width: 213px) 100vw, 213px\" \/><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Va\u017ena razlika izme\u0111u \u017eelja i potreba, lako se gubi iz vida, zbog toga \u0161to su povezane. Na primer, potreba za hranom je \u010desto povezana sa \u017eeljom za hranom. Na osnovu gr\u010deva u stomaku postajemo svesni nedostatka hrane, ali u isto vreme za nas je hrana veoma atraktivna i po\u017eeljna. Druga veza izme\u0111u \u017eelja i potreba po\u010diva na \u010dinjenici da je zadovoljenje potreba \u010desto i izvor zadovoljstva. To jest, obi\u010dno u\u017eivamo u radnjama koje ubla\u017euju neprijatnost i popravljaju poreme\u0107eno stanje. Redukcija tenzije je obi\u010dno izvor zadovoljstva. Dakle da rezimiramo, i ispunjenje potrebe sadr\u017ei u sebi \u017eelju i opa\u017eenu prednost, u vidu dobijanja zadovoljstva. Ali, da li to zna\u010di da nam je to \u2013ne\u0161to- zaista i <em>potrebno<\/em>? Da li iz \u017eelje i opa\u017eene prednosti, nu\u017eno sledi da nam je \u2013ne\u0161to- <em>neophodno<\/em>?<\/p>\n<p>Da bismo izbegli ovakvo uop\u0161tavanje, pokaza\u0107emo na konkretnom primeru. Kada osoba iza\u0111e iz emotivne veze, inicijativom partnera, \u010desto govori drugima i samoj sebi \u201ePotreban\/na mi je on\/a, potrebna mi je njegov\/a ljubav\u201c ili \u201eOse\u0107am potrebu za njim\/njom\u201c, \u0161to zapravo zna\u010di da imaju uverenje da ne\u0161to <strong>mora<\/strong> da se promeni i da osoba mora po svaku cenu, da se vrati u emotivnu vezu sa partnerom i da se vrati u pre\u0111a\u0161nje stanje. Me\u0111utim ako se podsetimo veze, odnosno sli\u010dnosti, izme\u0111u \u017eelje i potrebe, a to je da oba pojma pru\u017eaju neki vid zadovoljstva i imaju prednosti, da li na osnovu toga mo\u017eemo da ih izjedna\u010dimo? Da li to zna\u010di da ukoliko nemamo tog partnera i njegovu ljubav, \u0107emo umreti ili biti \u017eivotno ugro\u017eeni? Koliko god te\u0161ko bilo, odgovor je \u010dinjeni\u010dno NE.<\/p>\n<p>Ljubav je lepa, po\u017eeljna i izvor je velikog broja zadovoljstava, ali niko ne\u0107e umreti, ukoliko je nema odre\u0111en vremenski period, ili je ne bude dobijao od odre\u0111ene osobe. Ovde se misli na ljubav u odraslom dobu, jer je ljubav i afektivno vezivanje na najranije uzrastu od daleko ve\u0107e va\u017enosti, nego \u0161to je to slu\u010daj sa ljudima u odraslom dobu. Iako \u010dinjenice govore, da ni dete bez roditeljske ljubavi ne\u0107e umreti.<\/p>\n<p>To zna\u010di da je osoba svoju sre\u0107u <em>definisala<\/em> preko ljubavi odre\u0111ene osobe, preko odre\u0111ene koli\u010dine ljubavi, odre\u0111enog vremenskog perioda za dobijanje ljubavi i tome sli\u010dno. Zbog toga se vra\u0107amo na ukazivanje snage i gre\u0161ke tih re\u010di. \u010cinjenice pokazuju da su logi\u010dki neodr\u017eive te re\u010di, a njihova snaga se ogleda u meri u kojoj one uti\u010du na razmi\u0161ljanje, pona\u0161anje i emocije. Kada razmi\u0161ljamo na na\u010din da nam je ljubav partnera neophodna, razmi\u0161lja\u0107emo nerealno i rigidno, pona\u0161a\u0107emo se nekonstruktivno (verovatno \u0107emo se i udaljavati od cilja,odnosno \u017eelje), a ose\u0107a\u0107emo se o\u010dajno i depresivno. Ako ve\u0107 jedna re\u010d- <strong>neophodnost<\/strong>, <strong>potreba<\/strong>, ima toliku snagu, onda mo\u017eemo po\u010deti sa re\u0161avanjem svog problema, tako \u0161to \u0107emo je izbaciti iz svog re\u010dnika kada nije prikladna i tako \u0161to \u0107emo je zameniti drugim re\u010dima, kao \u0161to je <strong>\u017eelja<\/strong> (\u201e\u017eeleo\/la bih, voleo\/la bih\u201c).<\/p>\n<p>Za kraj primetite <em>razliku<\/em> u slede\u0107im re\u010denicama i preispitajte ih sami: \u201eNeophodna mi je ljubav mog partnera, ne mogu bez nje\/njega\u201c vs \u201e\u017delim da budem sa partnerom i njegova\/njena ljubav mi zna\u010di, ali to ne zna\u010di da ne mogu bez nje\/njega, da \u0107u umreti ili izgubiti kapacitet za sre\u0107u\u201c.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Svako ljudsko bi\u0107e ima mno\u0161tvo \u017eelja, ali malo potreba. \u010cesto nesvesni gre\u0161ke u izjavama koje izgovaraju, poput \u201eNeophodno mi je, potrebno mi je\u201c, a \u00a0nesvesni i snage tih re\u010di koje uti\u010du na njihovo razmi\u0161ljanje, ljudi upadaju u emocionalna stanja iz kojih misle da ne mogu iza\u0107i. Iako su ova dva [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":1033,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-1030","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-oblasti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1030","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1030"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1030\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1035,"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1030\/revisions\/1035"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1033"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1030"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1030"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1030"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}