{"id":1302,"date":"2020-05-19T18:43:21","date_gmt":"2020-05-19T16:43:21","guid":{"rendered":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/?p=1302"},"modified":"2024-01-19T21:20:28","modified_gmt":"2024-01-19T20:20:28","slug":"filozofija-promene","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/oblasti\/filozofija-promene\/","title":{"rendered":"Filozofija promene"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"has-background has-very-light-gray-background-color\">Nije lako doneti odluku da menjamo kod sebe ono \u010dime smo nezadovoljni, ono \u0161to nas sputava da napredujemo i da se ose\u0107amo dobro. \u010cak i kada donesemo takvu odluku i upustimo se u proces (psihoterapijski ili drugi vid samo\/pomo\u0107i)  \u010dini se da je proces promene jo\u0161 te\u017ei zadatak, a u nekim trenucima deluje nedosti\u017eno. Ipak, \u017eivot i iskustva drugih ljudi nam govore da je promena mogu\u0107a. <\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/maslacak.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1304\" width=\"369\" height=\"245\" \/><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p class=\"has-background has-very-light-gray-background-color\">Proces promene je zahtevan i uglavnom nije pravolinijski. Promena je nestalan proces, a \u010desto osoba ima utisak da to ide u pravcu &#8222;jedan korak napred i dva koraka nazad&#8220;. \u010cak i onda kada nam deluje da smo se vratili na po\u010detnu ta\u010dku, to je samo jedan od koraka ka promeni i razvoju.<br><\/p>\n\n\n\n<p><em><strong>Prepreke&#8230;<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-background has-very-light-gray-background-color\">Pre svega, va\u017eno je pomenuti da postoje razne <em>prepreke<\/em> na putu ka promeni. One mogu biti prakti\u010dne (nedostatak novca, vremena), mogu dolaziti indirektno od strane drugih ljudi u na\u0161em \u017eivotu (nedostatak razumevanja, empatije, podr\u0161ke), a mogu i biti prepreke u li\u010dnom smislu. Ovde se misli na sam <strong>otpor prema promeni.<\/strong>  Opiranje sr\u017enoj promeni je \u010desta pojava u terapiji. Razlog opiranja promeni mo\u017ee biti razli\u010ditog uzroka: nedostak samopuzdanja u sopstvene kapacitete; strah od ishoda i same promene; izbegavanje bola; izazov izlaska iz zone komfora\u2026 Te\u0161ko je prekinuti obrasce i navike, \u010dak i onda kada smo svesni da nam odma\u017eu. Zato je va\u017eno osvestiti prepreke i li\u010dni otpor prema promeni, jer se nijedna promena ne\u0107e dogoditi sama. Potrebno je da svesno odlu\u010dimo da radimo na promeni, a da svaku prepreku i otpor prepoznamo i zadr\u017eimo se na njoj koliko god bude bilo potrebno ( kroz rad na strahu od promene, pro\u017eivljavanje bolnih emocija i tome sli\u010dno), jer je upravo to jedan od koraka ka re\u0161avanju problema, odnosno jedan od koraka ka \u017eeljenoj promeni i razvoju.<br> <\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>Odnos sa terapeutom&#8230;<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-background has-very-light-gray-background-color\">Nijedna tehnika ili vrsta psihoterapije nije podjednako uspe\u0161na i delotvorna za sve ljude. Nekome prija direktivan pristup, brz tempo, izazovni zadaci, dok je nekome to previ\u0161e intenzivno. Nekima bi vi\u0161e prijalo da se fokusira samo na emocije, dok neko \u017eeli da odmah menja svoje pona\u0161anje. Pored velikog broja razli\u010ditih tehnika i pristupa, ono \u0161to je krucijalno za promenu i kvalitet terapije jeste <strong>odnos sa terapeutom<\/strong>. Ukoliko se uspostavi kvalitetan odnos, koji podrazumeva iskrenost, poverenje, razumevanje, konfrontaciju,  strpljenje i empatiju, tehnike i tip terapije postaju manje va\u017eni. Odsustvo takvog odnosa, odnosno neslaganje sa pristupom terapeuta, mo\u017ee biti jedna od prepreka ka promeni. To ne govori lo\u0161e ni o vama ni o terapeutu, niti o nemogu\u0107nosti promene, ve\u0107 upravo o prepreci koja je savladiva.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/sunset.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1307\" width=\"387\" height=\"260\" \/><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p class=\"has-text-color has-very-dark-gray-color\"><strong><em>Su\u0161tinska promena&#8230;<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-background has-very-light-gray-background-color\">Ono \u0161to nas \u010desto zbunjuje je pitanje da li se ljudi mogu menjati su\u0161tinski. Mnogi sumnjaju u taj proces, veruju\u0107i da se na\u0161a bazi\u010dna li\u010dnost odre\u0111uje u detinjstvu, genetskim ustrojstvom i da su samim tim krupne promene li\u010dnosti nemogu\u0107e. Me\u0111utim, <em>svakodnevno se susre\u0107emo sa primerima koji potvr\u0111uju da su promene tog tipa mogu\u0107e<\/em>. \u010cinjenica je da se sr\u017eni obrasci te\u0161ko menjaju. Temperament sa kojim se ra\u0111amo, rana iskustva u porodici i u socijalnom okru\u017eenju koja oblikuju na\u0161 pogled na svet, ote\u017eavaju promenu jer su \u010dvrsta i dugogodi\u0161nja, ali ne \u010dine promenu sasvim nemogu\u0107om. Potrebno je ulo\u017eiti vi\u0161e vremena, strpljenja, snage i samopodr\u0161ke.<br>Definisanje <strong>li\u010dne vizije i plana<\/strong> je neophodna karakteristika promene. Zapitajte se \u0161ta promenom \u017eelite da postignete, kakvi \u017eelite da budete i kako \u017eelite da vam \u017eivot izgleda. Promena nije samo menjanje  disfunkcionalnih obrazaca, lo\u0161ih navika, nezdrave emocije, nego i definisanje vi\u0161ih ciljeva kojima te\u017eimo. Kada imamo jasnu sliku onoga \u0161to \u017eelimo i \u010demu te\u017eimo, put do promene se lak\u0161e podnosi. Svi imamo onaj deo koji \u017eeli da bude sre\u0107an i ispunjen. Ponekad je on sakriven ispod godina zanemarivanja, kritikovanja, podre\u0111ivanja i razli\u010ditih nepovoljnih \u017eivotnih okolnosti. Dovoljno je osvestiti taj zdravi deo, kako bi razvili i oja\u010dali \u017eelju za promenom. Taj zdravi deo podrazumeva razli\u010dite \u017eelje i potrebe: potreba da gradimo odnose sa drugim ljudima i da ose\u0107amo povezanost, \u017eelja za nezavisno\u0161\u0107u i autonomijom, \u017eelja za slobodom, \u017eelja da se ose\u0107amo po\u017eeljno, da u\u017eivamo, da se zabavljamo, da se bavimo aktivnostima i hobijima koji nas ispunjavaju, \u017eelja da poma\u017eemo drugima, da pokazujemo brigu i ljubav.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/new-life-old-life.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1305\" width=\"417\" height=\"215\" srcset=\"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/new-life-old-life.jpg 312w, https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/new-life-old-life-300x155.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 417px) 100vw, 417px\" \/><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p class=\"has-background has-very-light-gray-background-color\">Prihvatanjem \u010dinjenice da promena ne predstavlja lak proces i da je potrebno odre\u0111eno vreme, trud i napor, tada \u0107emo biti otvoreni i spremni za promenu. <strong>Samo prihvatanje<\/strong> da postoji problem i da \u0107e re\u0161avanje problema i menjanje zahtevati jaku volju, motivaciju, borbu sa neprijatnim emocijama, ili uvidima, predstavlja prvi ali najva\u017eniji korak ka <strong>pravoj promeni.<\/strong><\/p>\n\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nije lako doneti odluku da menjamo kod sebe ono \u010dime smo nezadovoljni, ono \u0161to nas sputava da napredujemo i da se ose\u0107amo dobro. \u010cak i kada donesemo takvu odluku i upustimo se u proces (psihoterapijski ili drugi vid samo\/pomo\u0107i) \u010dini se da je proces promene jo\u0161 te\u017ei zadatak, a u [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":1303,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[3,80],"tags":[],"class_list":["post-1302","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-oblasti","category-zakazite-seansu-uzivo-ili-online"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1302","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1302"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1302\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1312,"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1302\/revisions\/1312"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1303"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1302"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1302"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1302"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}