{"id":1381,"date":"2021-01-15T14:45:46","date_gmt":"2021-01-15T13:45:46","guid":{"rendered":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/?p=1381"},"modified":"2024-01-20T22:20:24","modified_gmt":"2024-01-20T21:20:24","slug":"ziveti-zivot-delotvorno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/oblasti\/ziveti-zivot-delotvorno\/","title":{"rendered":"\u017diveti \u017eivot delotvorno"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"has-text-align-left\">Ovaj naslov na prvo \u010ditanje zvu\u010di prili\u010dno jednostavno, ali koliko puta ste se u \u017eivotu ose\u0107ali kao neko ko ne \u017eivi \u017eivot delotvorno i u skladu sa onim \u0161to vama ima smisla? Ukoliko sa punom svesno\u0161\u0107u odaberemo put i smer u kojem \u017eelimo da na\u0161 \u017eivot ide, mo\u017eemo re\u0107i da smo se pribli\u017eili \u017eivotnoj delotvornosti.<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/oblasti\/licni-i-profesionalni-razvoj\/kako-promeniti-iracionalna-uverenja-kako-promeniti-zivotnu-filozofiju\/\">\u201e<strong>\u017divotne individualne vrednosti<\/strong>\u201c<\/a> se koriste za opisivanje i lak\u0161e upravljanje tim smerovima. Prema tome, potrebno je pre svega, identifikovati svoje \u017eivotne vrednosti, ono \u0161to smatramo zna\u010dajnim, va\u017enim, \u0161to visoko vrednujemo i \u0161to nam daje smisao. Vrednosti predstavljaju stabilne orijentacije koje namerno biramo, delom ih dobijamo u nasle\u0111u, primerom iz porodice, a delom samostalno razvijamo kroz razli\u010dita iskustva u \u017eivotu. Vrednosti nisu odre\u0111ene ose\u0107anjima, \u0161to zna\u010di i da nisu kratkog daha niti lako promenljiva. Mada i same vrednosti mo\u017eemo tokom \u017eivota menjati, pre svega po pitanju prioriteta. U odre\u0111enim godinama, vrednost <strong>porodica<\/strong> nam mo\u017ee biti prioritetnija od vrednosti <strong>odmor i relaksacija.<\/strong> Ipak, mo\u017eemo ose\u0107ati \u010ditav spektar emocija, a u isto vreme se pona\u0161ati u skladu sa svojim vrednostima, jer ona predstavljaju stabilnu strukturu. Tada bez obzira na intenzitet negativnih emocija, ose\u0107amo se su\u0161tinski dobro iznutra, znaju\u0107i da delujemo u skladu sa onim \u0161to visoko vrednujemo. Ako neki \u017eivotni izbori i pona\u0161anja pribli\u017eavaju osobu njenim vrednostima, onda mo\u017eemo re\u0107i da su ti izbori delotvorni za nju i obrnuto.<\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p>\u0160tefani \u0160tal u svojoj knjizi u kojoj pi\u0161e o unutra\u0161njem detetu osobe, spominje upravo zna\u010daj \u017eivotnih vrednosti. Dugo se pretpostavljalo da \u010dovek postupa egoisti\u010dno i samo u sopstvenu korist. Novija istra\u017eivanja mozga su, me\u0111utim, pokazala da \u010dovek ne bi opstao ukoliko bi bio nastrojen samo egoisti\u010dno. Umesto toga, \u010dovek je usmeren na saradnju i \u017eivot u grupi. Neki nau\u010dnici tvrde da altruizam mo\u017ee da ima dejstvo kao tabla \u010dokolade. Ako imamo do\u017eivljaj da na\u0161i postupci slu\u017ee vi\u0161im vrednostima u smislu zajedni\u0161tva ili nesebi\u010dnog pomaganja drugom pojedincu, to mo\u017ee da nas u\u010dini sre\u0107nim na dubljem nivou. \u010cuveni lekar i osniva\u010d logoterapije, terapije smislom, Viktor Frankl nagla\u0161ava da ljudi strahove vezane za sopstveno Ja, mogu da prevazi\u0111u ako svoje postupke usmere ka vi\u0161im vrednostima.<\/p>\n\n\n\n<p>U najjednostavnijem smislu<a href=\"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/oblasti\/licni-i-profesionalni-razvoj\/filozofija-promene\/\">, <strong><em>vrednosti su smerovi \u017eivotnog kompasa<\/em><\/strong> <\/a>koji mogu da usmere na\u0161e akcije (i specifi\u010dne ciljeve) prema efikasnijem \u017eivljenju. Na primer, mo\u017eemo odabrati da nam klju\u010dna \u017eivotna vrednost bude da smo <em>saose\u0107ajan i pouzdan prijatelj<\/em>. Time onda fomiramo specifi\u010dne ciljeve i akcije, kao \u0161to je prisustvovanje ro\u0111endanskoj proslavi prijatelja, pa\u017eljivo i saose\u0107ajno slu\u0161anje prijateljice koja je do\u017eivela stres na poslu, pru\u017eanje aktivne podr\u0161ke prijatelju u te\u0161kim \u017eivotnim trenucima\u2026 Isto tako, vrednost mo\u017ee da nas usmeri tako da prevazi\u0111emo na\u0161e mehanizme samoza\u0161tite, kojima pribegavamo u kriznim situacijama, kao \u0161to je konflikt sa partnerom ili prijateljem. \u0160tite\u0107i svoj ponos, ili iz straha od odbijanja ili osude, spre\u010davamo sebe da budemo iskreni i otvoreni u odnosima, ali ukoliko se usmerimo na ljubav ili prijateljstvo kao vrednost, lak\u0161e \u0107emo se izlo\u017eiti nekoj situaciji koju do\u017eivljavamo kao \u201eopasnu\u201c, jer se dr\u017eimo vi\u0161eg cilja i vrednosti kojoj te\u017eimo. Ovakvim delovanjem, preuzimamo odgovornost nad svojim postupcima i nad svojim ose\u0107anjima.<\/p>\n\n\n\n<p>Ciljeve mo\u017eemo da ispunjavamo i to nam omogu\u0107ava da \u017eivimo u skladu sa vrednostima, ali <strong><em>vrednost<\/em><\/strong> nikada ne mo\u017eemo da ispunimo ili u celosti postignemo, jer <strong><em>je njena funkcija da nas do\u017eivotno usmerava.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-black-color has-text-color\">Spisak vrednosti je duga\u010dak, ali ne vrednujemo svaku vrednost jednako, niti su nam sve \u017eivotne vrednosti zaista zna\u010dajne. Tako\u0111e, ne mo\u017eemo ni odabrati isklju\u010divo jednu \u017eivotnu vrednost, koja \u0107e nas u potpunosti usmeravati, jer bismo tako izgubili iz vida i druge stvari koje nas ispunjavaju i \u010dine zadovoljnom osobom, odnosno koje omogu\u0107avaju da \u017eivimo \u017eivot delotvorno.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-black-color has-text-color\">Razmislite o tome \u0161ta \u017eelite da Va\u0161 \u017eivot predstavlja? Kako \u017eelite da Vam izgleda dan, mesec, godina ukoliko na umu imate neki vi\u0161i cilj, smisao i vrednost? Dajte sebi neko vreme i odaberite u kojim vrednostima sa spiska ispod se pronalazite, a potom ih pore\u0111ajte po sopstvenom redosledu va\u017enosti. Uz napomenu da ovaj spisak nije sveobuhvatan, niti pravilan, ve\u0107 predstavlja samo skup oblasti koje su naj\u010de\u0161\u0107e va\u017ene velikom broju ljudi:<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Porodi\u010dne veze<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Intimne veze<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Prijateljstvo<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Iskrenost i otvorenost<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Hrabrost<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u017divotna radost<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Po\u0161tenje<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Autenti\u010dnost<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Duhovnost<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Karijera<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Pouzdanost, odgovornost<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Altruizam<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Zdravlje i dobrobit<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u0160ira zajednica\u2026<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ovaj naslov na prvo \u010ditanje zvu\u010di prili\u010dno jednostavno, ali koliko puta ste se u \u017eivotu ose\u0107ali kao neko ko ne \u017eivi \u017eivot delotvorno i u skladu sa onim \u0161to vama ima smisla? Ukoliko sa punom svesno\u0161\u0107u odaberemo put i smer u kojem \u017eelimo da na\u0161 \u017eivot ide, mo\u017eemo re\u0107i da [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":1387,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-1381","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-oblasti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1381","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1381"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1381\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1391,"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1381\/revisions\/1391"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1387"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1381"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1381"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1381"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}