{"id":1520,"date":"2022-11-26T17:30:21","date_gmt":"2022-11-26T16:30:21","guid":{"rendered":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/?p=1520"},"modified":"2024-01-20T22:17:56","modified_gmt":"2024-01-20T21:17:56","slug":"majndfulnes-ili-puna-svesnost-trenutka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/oblasti\/majndfulnes-ili-puna-svesnost-trenutka\/","title":{"rendered":"Majndfulnes ili Puna svesnost trenutka"},"content":{"rendered":"\n<p>Ritam \u017eivota je u poslednje vreme, veoma u\u017eurban, nekada toliko u\u017eurban da se od toga umorimo, pa skliznemo u depresivno raspolo\u017eenje kada potro\u0161imo energiju i primetimo, da su nam kroz \u017eivljenje na autopilotu, pro\u0161li dani, nedelje, meseci, a da to ba\u0161 i nismo svesno i sa namerom birali. Svakodnevnicu nam \u010desto obele\u017ei stres oko obaveza (ku\u0107nih, porodi\u010dnih, poslovnih) i epidemija negativnih doga\u0111aja koji nas okru\u017euju, a na koje reagujemo anksiozno\u0161\u0107u, brigom, depresijom, nervozom. Pored proverenih i uobi\u010dajenih na\u010dina no\u0161enja sa ovim problemima, kao \u0161to je fizi\u010dka i socijalna aktivnost, vreme provedeno u prirodi, razgovor sa stru\u010dnim licem i sli\u010dno, u ovom tekstu posveti\u0107emo pa\u017enju sada dragocenoj terapijskoj tehnici, ve\u0161tini ili jednostavno pristupu koji zovemo <strong>puna svesnost, odnosno mindfulness.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-center\"><strong>\u0160ta je puna svesnost (Majndfulnes) i za\u0161to sve \u010de\u0161\u0107e \u010dujemo za nju?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-left has-black-color has-white-background-color has-text-color has-background\">Majndfulnes je vrsta svesnosti koja se razvija specifi\u010dnim na\u010dinom obra\u0107anja pa\u017enje, namerno, u sada\u0161njem trenutku i bez evaluacije. Majndfulnes praksa nastala je na istoku, ukorenjena u budisti\u010dkom i hinduisti\u010dkom u\u010denju, ali postaje veoma popularna na zapadu zbog profesora medicine, joge i meditacije Jona Kabat-Zinna, koji 70ih godina po\u010dinje da integri\u0161e ovaj pristup uz ve\u0107 nau\u010dno potvr\u0111ene metode. Nakon \u0161to je primetio pozitivan uticaj majndfulnesa na prevazila\u017eenje stresa, a potom i na no\u0161enje sa anksiozno\u0161\u0107u i drugim emocionalnim i zdravstvenim problemima, osniva Kliniku za redukciju stresa zasnovana na majndfulnesu. Ova klinika je bila revolucionarna, zato \u0161to je pokazala veliki broj prednosti kori\u0161\u0107enja ovog pristupa za mentalno zdravlje.<\/p>\n\n\n\n<p>Sada ve\u0107 postoje brojna istra\u017eivanja, koja pru\u017eaju dokaze o benefitima ove ve\u0161tine. O tome, kakve sve benefite mo\u017eemo da imamo od majndfulnesa, pisa\u0107emo u daljem tekstu, ali prvo \u0107emo preciznije objasniti \u0161ta sve predstavlja ovaj pristup, koji je s opravdanim razlogom, sve popularniji.<\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-large is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/mf-683x1024.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1526\" width=\"228\" height=\"341\" srcset=\"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/mf-683x1024.jpg 683w, https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/mf-200x300.jpg 200w, https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/mf.jpg 750w\" sizes=\"auto, (max-width: 228px) 100vw, 228px\" \/><\/figure><\/div>\n\n\n<p>Majndfulnes (puna svesnost) je <strong>sposobnost da budemo potpuno prisutni u trenutku<\/strong>, svesni sebe, okoline i toga \u0161ta radimo, bez ose\u0107aja \u201czaglavljenosti\u201d u mislima i bez optere\u0107enosti\/preplavljenosti onim \u0161to se de\u0161ava oko nas. Majndfulnes je \u010din svesnog postojanja u trenutku. Ljudi \u010desto poistove\u0107uju majndfulnes i meditaciju, iako su ove dve tehnike povezane i prepli\u0107u se, postoje razlike izme\u0111u njih. Majndfulnes uklju\u010duje svest o svom okru\u017eenju, telesnim senzacijama, disanju i onoga \u0161to se de\u0161ava u nama, dok meditacija \u201cotpu\u0161ta\u201d spolja\u0161nji svet i podrazumeva samo fokusiranje na dah (mantru, sliku, senzaciju ili neki zvuk).<\/p>\n\n\n\n<p>Da bismo ukratko a jasno opisali karakteristike majndfulnes pristupa, uporedi\u0107emo klju\u010dne ve\u0161tine u odnosu na karakteristike stanja uma i stila funkcionisanja u kojem se \u010desto nalazimo: &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><strong>Svesnost, izbor i namera<\/strong> vs. <em>\u017diveti na \u201cautopilotu\u201d<\/em><\/li><li><strong>Direktna uklju\u010denost u svoja iskustva<\/strong>&nbsp; vs. <em>Povezivanje sa iskustvom preko mi\u0161ljenja<\/em><\/li><li><strong>Fokus na sada i ovde&nbsp; <\/strong>vs. <em>\u201cBoravak\u201d u pro\u0161losti i budu\u0107nosti<\/em><\/li><li><strong>Prila\u017eenje negativnim iskustvima sa interesovanjem&nbsp;<\/strong> vs. <em>Potreba da se izbegne negativno iskustvo<\/em><\/li><li><strong>Pu\u0161tanje da stvari budu kakve jesu<\/strong>&nbsp; vs. <em>Zahtevanje da stvari budu druga\u010dije<\/em><\/li><li><strong>Sagledavanje misli kao mentalne doga\u0111aje<\/strong> vs. <em>Sagledavanje misli kao \u010dinjenice<\/em><\/li><li><strong>Slediti svoje vrednosti<\/strong>&nbsp; vs. <em>Usmerenost samo na odre\u0111en cilj<\/em><\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Ovde vidimo da majndfulnes ne predstavlja beg od realnosti, pasivizaciju, zaustavljanje i kontrolu misli\/ose\u0107anja, odsustvo misli\/ose\u0107anja, ve\u0107 osve\u0161\u0107ivanje, prime\u0107ivanje i prihvatanje sada\u0161njeg trenutka kakav god da je, \u0161ta god da nam donosi.<\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-full is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/stapic.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1522\" width=\"189\" height=\"283\" srcset=\"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/stapic.jpg 564w, https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/stapic-200x300.jpg 200w\" sizes=\"auto, (max-width: 189px) 100vw, 189px\" \/><\/figure><\/div>\n\n\n<p class=\"has-text-align-center\"><strong>Za\u0161to je toliko va\u017eno da budemo prisutni u sada\u0161njem trenutku?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u010cuvena re\u010denica D\u017eon Lenona, precizno defini\u0161e \u017eivot bez pune svesnosti trenutka:<\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-vivid-red-color has-text-color\">&nbsp;<em>\u201c\u017divot je ono \u0161to vam se de\u0161ava, dok ste zauzeti pravljenjem nekih drugih planova\u201d\u2026<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, pored propu\u0161tanja trenutka i svega \u0161to trenutak nosi a \u0161to \u010dini \u017eivot, majndfulnes pre svega poma\u017ee u redukciji stresa i no\u0161enju sa emotivnim problemima. &nbsp;Kada su stvari izazovne\u2014 izgubimo nekoga ili ne\u0161to \u0161to volimo, zabrinuti smo za novac, patimo od bolova\u2014na\u0161i umovi koji razmi\u0161ljaju preoptere\u0107eni su brigom, i\u0161\u010dekivanjem, planiranjem, kreiranjem strategije za izlaz iz te situacije itd. Na\u0161i umovi su \u010desto optere\u0107eni de\u0161avanjima iz pro\u0161losti, onim \u0161to nam sledi u budu\u0107nosti, ili su \u201czaglavljeni\u201d u mislima koje naj\u010de\u0161\u0107e nisu ogledalo realnosti. &nbsp;Drugim re\u010dima, <strong>na\u0161a pa\u017enja je bilo gde osim u sada\u0161njosti. <\/strong>Ovo stanje je poja\u010dano ote\u017eavaju\u0107im faktorima, od ogromne koli\u010dine izbora u svemu \u0161to radimo do zavisni\u010dke prirode dru\u0161tvenih medija. Ipak, sada\u0161nji trenutak je upravo tamo gde treba da budemo da bismo u potpunosti razumeli na\u0161e okolnosti i tako\u0111e da bismo jasno videli na\u0161e opcije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-color\" style=\"color:#cf2d2de0\"><em>I u te\u0161kim momentima, \u017eivot pru\u017ea lepe, prijatne a neponovljive momente.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Svesno usmeravanje pa\u017enje na okolinu i \u201cmale momente\u201d , kao \u0161to je <em>\u0161um vetra, ose\u0107aj toplote sunca na telu, miris kafe, lagano i fokusirano disanje<\/em> i sli\u010dno &#8211; puna prisutnost u sada\u0161njem trenutku je ono \u0161to nam u tom trenutku daje <em>\u201clako\u0107u \u017eivljenja\u201d<\/em>. Ve\u017ebanje pune svesnosti mo\u017ee pomo\u0107i da se usidrite u sada\u0161njosti, gde mo\u017eete da posmatrate svoje misli i ose\u0107anja bez jurnjave za njima, analiziranja i potrebe da ih se otarasite. Uz svesnost, mo\u017eete nau\u010diti da jednostavno posmatrate ove misli, a ne da budete \u201cutopljeni\u201d u njima. I sam \u010din zapa\u017eanja daje vam <strong>mentalnu i emocionalnu pauzu<\/strong> od ose\u0107anja uznemirenosti ili preplavljenosti. Ovaj predah, koliko god bio kratak, omogu\u0107ava odre\u0111enu distancu izme\u0111u vas i onoga \u0161to \u010dini stres. Mo\u017eda \u0107ete dobiti novi pogled na situaciju. To mo\u017ee zna\u010diti razliku izme\u0111u jednostavnog reagovanja na uobi\u010dajen na\u010din i dono\u0161enja druga\u010dijeg, mo\u017eda zdravijeg izbora.<\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-large is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/pexels-madison-inouye-1405762-1024x683.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1527\" width=\"474\" height=\"316\" srcset=\"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/pexels-madison-inouye-1405762-1024x683.jpg 1024w, https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/pexels-madison-inouye-1405762-300x200.jpg 300w, https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/pexels-madison-inouye-1405762-768x512.jpg 768w, https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/pexels-madison-inouye-1405762-1536x1024.jpg 1536w, https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/pexels-madison-inouye-1405762-2048x1365.jpg 2048w, https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/pexels-madison-inouye-1405762-1140x760.jpg 1140w\" sizes=\"auto, (max-width: 474px) 100vw, 474px\" \/><\/figure><\/div>\n\n\n<p><strong>Nekoliko \u010dinjenica o Majndfulnesu:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><em><strong>Majndfulnes nije nikakva neobi\u010dna, nejasna i nova ve\u0161tina<\/strong><\/em>. Poznato nam je, jer je to ono \u0161to ve\u0107 radimo, kakvi ve\u0107 jesmo.<\/li><li><em><strong>Svi ljudi imaju kapacitet da bude prisutni u sada\u0161njem trenutku<\/strong><\/em>, nije potrebno da se menjamo. Praktikovanje majndfulnesa ne zahteva menjanje uverenja, vrednosti, ciljeva\u2026<\/li><li>Predstavlja na\u010din i stil \u017eivota. Majndfulnes mo\u017ee biti vi\u0161e od prakse i ve\u0161tine, a samo mo\u017ee da donese koristi u \u017eivotu.<\/li><li><strong><em>Nau\u010dno je dokazano, da donosi benefite<\/em><\/strong> u no\u0161enju sa stresom, emocijama, u zdravlju, odnosima itd.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-center\"><strong>Kako da praktikujemo punu svesnost, kako da budemo <em>Mindful<\/em>?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-white-background-color has-background\">Postoji veliki broj ve\u017ebi, tehnika i na\u010dina za praktikovanje majndfulnesa (pored razli\u010ditih knjiga, priru\u010dnika, mindfulness aplikacija, ima i dosta materijala na youtube), a samo ve\u017ebanjem je mo\u017eemo \u201cumemorisati\u201d i onda \u010de\u0161\u0107e primenjivati, gotovo kao svakodnevnu naviku.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-color\" style=\"color:#cf2d2de8\">Nave\u0161\u0107emo 5 jednostavnih ve\u017ebi za praktikovanje pune svesnosti:<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\" type=\"1\"><li>Puna svesnost tokom konzumiranja obroka <strong><em>(Mindful eating):<\/em><\/strong> primetite svaku senzaciju dok \u017eva\u0107ete, primetite svaki ukus koji ose\u0107ate, strukturu hranu, miris, ose\u0107aj na zubima, nepcima\u2026<\/li><li>Puna svesnost tokom hodanja <strong><em>(Mindful walking)<\/em><\/strong>: osvestite zvuke saobra\u0107aja, vetra, primetite boje koje vas okru\u017euju, ose\u0107aj toplote u telu\u2026<\/li><li>Puna svesnost tokom tu\u0161iranja: uklju\u010dite sva \u010dula u ovoj aktivnosti<\/li><li><strong><em>Skenirajte 15min svoje telo<\/em><\/strong>: ritam srca, dah, ose\u0107aj u udovima, toplotu, trnce\u2026<\/li><li>A sada, primetite svoju okolinu dok \u010ditate ovaj tekst. \u0160ta vidite? Name\u0161taj, knjige, prozor, svetlost. Da li ima ljudi u va\u0161em okru\u017eenju? Da li je hladno, prijatno? Da li se \u010duje muzika, glasovi? A sada usmerite pa\u017enju na sebe. Da li vam ne\u0161to prolazi kroz glavu? Da li Vam brzo lupa srca, da li ste umorni?<\/li><\/ol>\n\n\n\n<p><strong><em>Samo primetite\u2026<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p>Kabat-Zin, majndfulnes defini\u0161e kao \u201cmo\u0107\u201d da budemo potpuno budni u svojim \u017eivotima. Sposobnost da sagledavamo i do\u017eivimo slikovitost i izuzetnu \u017eivost svakog trenutka. Praksu koja nas usidruje, donosi ose\u0107aj mira, a \u201cdodaje boje\u201d u \u017eivot. <\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed aligncenter is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-4-3 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<iframe loading=\"lazy\" title=\"What is Mindfulness?\" width=\"750\" height=\"563\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/HmEo6RI4Wvs?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" allowfullscreen><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ritam \u017eivota je u poslednje vreme, veoma u\u017eurban, nekada toliko u\u017eurban da se od toga umorimo, pa skliznemo u depresivno raspolo\u017eenje kada potro\u0161imo energiju i primetimo, da su nam kroz \u017eivljenje na autopilotu, pro\u0161li dani, nedelje, meseci, a da to ba\u0161 i nismo svesno i sa namerom birali. Svakodnevnicu nam [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":1530,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-1520","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-oblasti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1520","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1520"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1520\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1590,"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1520\/revisions\/1590"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1530"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1520"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1520"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1520"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}