{"id":846,"date":"2018-11-02T12:28:42","date_gmt":"2018-11-02T11:28:42","guid":{"rendered":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/?p=846"},"modified":"2024-01-19T21:20:59","modified_gmt":"2024-01-19T20:20:59","slug":"kakav-sam-ja-to-roditelj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/oblasti\/kakav-sam-ja-to-roditelj\/","title":{"rendered":"\u2019Kakav sam ja to roditelj?\u2019"},"content":{"rendered":"<p>Ve\u0107ina roditelja se mo\u017ee slo\u017eiti oko toga da je roditeljstvo veliki dar, ali istovremeno i veliki izazov. Ma koliko je vreme provedeno sa decom vreme neizmerne sre\u0107e, u\u017eivati u roditeljstvu <em>nije uvek<\/em> svima lako. Podizanje dece zahteva veliko strpljenje, zahteva da se mnoooogo puta iste stvari ponove, ka\u017eu, urade. A kada je roditelj umoran, kada se ose\u0107a ljuto, povre\u0111eno, tu\u017eno \u0161to stvari ne idu onako kako je po planu, vreme provedeno sa decom mo\u017ee postati te\u0161ko, a roditelji grubi povodom \u010dega kasnije mogu osetiti i krivicu. Tako roditeljstvo mo\u017ee postati<em> izvor frustracije i besa<\/em>, koji se mogu ispoljavati otvoreno ili biti potisnuti a ispoljavati se u nekim situacijama kada roditelj burno reaguje a nema vidljivog razloga za to.<\/p>\n<p>U svakodnevnom \u017eivotu de\u0161avaju se dobre i lo\u0161e stvari i povodom njih mo\u017eemo ose\u0107ati pozitivne i negativne emocije, u zavisnosti od prirode doga\u0111aja. Ose\u0107ati negativne emocije kada se de\u0161avaju stvari koje smatramo \u2019lo\u0161im\u2019 je <strong>u redu<\/strong>. Sve dok negativne emocije ne dobiju veliki intenzitet i postanu optere\u0107uju\u0107e i remete na\u0161e funkcionisanje-<strong>u redu je!<\/strong> Zato je adekvatna regulacija emocija ve\u0161tina od velikog zna\u010daja u procesu roditeljstva. Pitanje stresa sa kojim se roditelji suo\u010davaju i na\u010dina na koji ga prevazilaze, va\u017eno je iz vi\u0161e razloga. U \u017eivotu dece <em>postojanje barem jedne odrasle osobe koja odgovara na de\u010dje potrebe mo\u017ee u zna\u010dajnoj meri da uti\u010de na smanjenje efekata ostalih stresogenih faktora.<\/em> Zbog toga je potrebno blagovremeno reagovati i <span style=\"text-decoration: underline\">deliti sa partnerom, sa nekim iz porodice ili stru\u010dnim licem sopstvene frustracije povodom roditeljstva.<\/span><\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter wp-image-852 size-full\" src=\"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/BN-LR891_sax_P_20151214150812.jpg\" alt=\"\" width=\"749\" height=\"499\" srcset=\"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/BN-LR891_sax_P_20151214150812.jpg 749w, https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/BN-LR891_sax_P_20151214150812-300x200.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 749px) 100vw, 749px\" \/><\/p>\n<p>Postoji veliki broj knjiga i priru\u010dnika namenjenih roditeljima, koje su fokusirane na pona\u0161anje roditelja u razli\u010ditim situacijama sa decom, kao i na usvajanje ve\u0161tina i strategija koje su korisne u vaspitavanju dece. One poma\u017eu roditeljima da u svoj repertoar pona\u0161anja unesu vi\u0161e pozitivnih interakcija sa decom, a smanje ili potpuno izbace negativne, savetuju roditelje kako da budu dosledni u roditeljstvu, kako da pru\u017ee dovoljno ljubavi, ne\u017enosti i brige ali i da postave odre\u0111ene granice svojoj deci<em>. <\/em>Bez adekvatnih granica u svom okru\u017eenju, deca se ose\u0107aju uznemireno i bez kontrole, sa puno neizvesnosti.<\/p>\n<p>Na\u010din na koji \u0107ete svoju decu usmeravati i kako \u0107ete postavljati granice i praviti dogovore oko toga \u0161ta su po\u017eeljna a \u0161ta nepo\u017eeljna pona\u0161anja birate vi. <strong>Mo\u017eete birati da granice detetu postavite \u010dvrsto, o\u0161tro, uz kritiku, kaznu, povi\u0161en ton ili posramljivanje, <\/strong>ili da sa detetom o pravilima razgovarate \u00a0na<strong> odlu\u010dan, \u010dvrst na\u010din, uz jasno obja\u0161njenje i uz puno po\u0161tovanja.<\/strong> Koji je na\u010din bolji?<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter wp-image-858 size-large\" src=\"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/8-tips-for-running-an-honest-influencer-marketing-campaign-social-share-image-1024x683.jpg\" alt=\"\" width=\"960\" height=\"640\" srcset=\"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/8-tips-for-running-an-honest-influencer-marketing-campaign-social-share-image-1024x683.jpg 1024w, https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/8-tips-for-running-an-honest-influencer-marketing-campaign-social-share-image-300x200.jpg 300w, https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/8-tips-for-running-an-honest-influencer-marketing-campaign-social-share-image-768x512.jpg 768w, https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/8-tips-for-running-an-honest-influencer-marketing-campaign-social-share-image-1140x760.jpg 1140w, https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/8-tips-for-running-an-honest-influencer-marketing-campaign-social-share-image.jpg 1200w\" sizes=\"auto, (max-width: 960px) 100vw, 960px\" \/><\/p>\n<p>Ramislite samo o tome na koji na\u010din vi volite da vam se drugi ljudi obra\u0107aju. Da li bolje reagujete na viku, uvrede i kazne ili na primedbu izre\u010denu s po\u0161tovanjem i podr\u017eavanjem? Drugi na\u010din ima vi\u0161e pozitivnih efekata, zar ne? Isto je i sa va\u0161im detetom. Dete prolazi kroz brojne razvojne faze u svom odrastanju. Svest o tome nam poma\u017ee da njihova promenljiva, \u010desto neadekvatna pona\u0161anja, posmatramo u kontekstu razvoja, razvojnih faza i promena koje one sa sobom nose. Imaju\u0107i to na umu, \u00a0mo\u017eemo da razumemo dete i na ta pona\u0161anja odgovorimo adekvatno i podr\u017eavaju\u0107e. Ve\u0161tine i saveti koje mo\u017eemo na\u0107i u priru\u010dnicima o roditeljstvu jesu veoma va\u017ene za svaki program roditeljstva, ali one \u010desto nisu dovoljne da re\u0161e neke od problema sa kojima se roditelji suo\u010davaju. Ti problemi javljaju se jer <strong>roditelji imaju dodatno optere\u0107enje koje dolazi od misli, stavova i uverenja koja oni imaju o sebi, deci, roditeljstvu, \u017eivotu\u2026a koje ih spre\u010davaju da ostvare svoje potencijale u ulozi roditelja<\/strong>. \u010cesto stavovi i uverenja roditelja uvode u prejake negativne emocije i disfunkcionalna pona\u0161anja.<\/p>\n<p>Na primer, roditelj koji se razbesni onda kada se njegovo dete ne pona\u0161a pristojno, mo\u017ee pomisliti da je pona\u0161anje deteta direktan uzrok njegove jake emocije besa. Me\u0111utim, ono \u0161to u najve\u0107oj meri uti\u010de na javljanje i ja\u010danje negativne emocije jesu misli i uverenja roditelja koja ima u vezi detetovog pona\u0161anja, i sopstvenih sposobnosti.<\/p>\n<p>\u010ceste (ali ne i jedine) misli koje se javljaju kod roditelja su:<\/p>\n<p>\u2018<em>Ne znam \u0161ta vi\u0161e da radim sa njim\/njom!\u2019 <\/em><\/p>\n<p><em>\u2018To on\/a namerno radi, samo da bi me iznervirao\/la!\u2019<\/em><\/p>\n<p><em>\u2018Ja ne znam da ga\/je smirim\u2026kakva sam ja to majka\/kakav sam ja otac?\u2019<\/em><\/p>\n<p>A u osnovi uverenja poput:<\/p>\n<h5><em>\u2019Moje dete se MORA pona\u0161ati pristojno i MORA ME UVEK poslu\u0161ati!\u2019<\/em><\/h5>\n<p>Veoma \u010desto o\u010dekivanje od deteta.\u00a0 A kada roditelj do\u0111e u situaciju u kojoj ga dete ne poslu\u0161a, odnosno kada o\u010dekvanja roditelja nisu ispunjena, roditelje mo\u017ee obuzeti bes, i mo\u017ee uslediti pona\u0161anje prema detetu povodom koga kasnije mogu osetiti krivicu.<\/p>\n<h5><em>\u2019NE MOGU DA PODNESEM ovakvo pona\u0161anje svog deteta!\u2019<\/em><\/h5>\n<p>Misao koja odra\u017eava netolerisanje frustracije, ideju o tome da situacija koja se odigrava prevazilazi kapacitete roditelja. Ovakva misao mo\u017ee kod roditelja izazvati bes i anksioznost povodom detetovog kasnijeg pona\u0161anja, \u0161to mo\u017ee dovesti do kori\u0161\u0107enja neadekvatnih tehnika u vaspitavanju, poput vike, kazni, i nedoslednog pona\u0161anja, \u0161to za dete mo\u017ee biti vrlo zbunjuju\u0107e.<\/p>\n<h5><em>\u2019Ja sam U\u017dASAN roditelj!\u2019<\/em><\/h5>\n<p>Uverenje koje odra\u017eava globalno vrednovanje sebe. Ideja, vrlo \u010desta kod roditelja, da ako sa nekim detetovim pona\u0161anjem ne umeju da iza\u0111u na kraj zna\u010di da nisu dobri roditelji u celini. Ili kada naprave neku gre\u0161ku, da su potpuno lo\u0161i roditelji. Ovakvo uverenje kod roditelja mo\u017ee izazvati depresivna ose\u0107anja, kao i ose\u0107anje krivice.<\/p>\n<h3>Kako prevazi\u0107i ova samopora\u017eavaju\u0107a uverenja i re\u0161iti problem<\/h3>\n<ul>\n<li>Prvi korak u prevazila\u017eenju problema jeste <strong>identifikacija uverenja<\/strong> koja uvode u nezdrava ose\u0107anja i vode disfunkcionalnom pona\u0161anju i rojenju samopora\u017eavaju\u0107ih misli. Takva uverenja u REBT terapiji nazivaju se <em>iracionalna uverenja<\/em>. Iracionalna uverenja su uverenja o sebi, svetu, drugima koja su <strong>rigidna, nelogi\u010dna i nisu korisna za osobu koja ih ima-uvode je u nezdrave emocije i pona\u0161anja koja su disfunkcionalna, a spre\u010davaju razmatranje alternativa za re\u0161avanje problema<\/strong>.<\/li>\n<li><strong>Preispitivanje tih uverenja<\/strong> drugi je korak. Da li zaista mora biti onako kako ste zamislili ili mo\u017ee i druga\u010dije? Da li postoji neko drugo obja\u0161njenje za pona\u0161anje deteta? Da li postoji neki drugi razlog za va\u0161e pona\u0161anje?&#8230; A onda, kada se samopora\u017eavaju\u0107e misli otkriju, sledi da se one <strong>zamene fleksibilnim, mislima u skladu sa realno\u0161\u0107u<\/strong>. \u0160ta to zna\u010di? Svako bi \u017eeleo da bude dobar roditelj. Mnogi bi \u017eeleli da budu roditelji koji \u0107e UVEK uraditi ispravnu stvar, koji \u0107e U SVAKOJ SITUACIJI uraditi ono to je najbolje, koji NE\u0106E GRE\u0160ITI u vaspitavanju deteta i \u010dije \u0107e SE DETE UVEK PONA\u0160ATI POSLU\u0160NO, i\u00a0 UVEK BITI uspe\u0161no. A zapitajmo se-da li takav roditelj postoji? Da li takvo dete postoji? Naravno da ne! Odrasli, kao i deca, pogre\u0161iva su ljudska bi\u0107a. Gre\u0161ke su dozvoljene. Nezadovoljstvo odre\u0111enim aspektima, osobinama i pona\u0161anjima sebe ili svog deteta-dozvoljeno. Ali va\u017eno je izbe\u0107i zamku globalnog procenjivanja osobe i imati na umu da na osnovu jedne ili par nepo\u017eeljnih osobina ili pona\u0161anja ne mo\u017eemo oceniti osobu u celini! <strong>Biti dovoljno dobar roditelj<\/strong> svom detetu je realan cilj jer je nemogu\u0107e posti\u0107i perfekciju u roditeljstvu, te ako tome stremite, sigurno \u0107ete biti razo\u010darani i u sebe i u svoje dete. Roditeljstvo, kao i \u017eivot, je proces u\u010denja u kom je <em><span style=\"text-decoration: underline\">svima dozvoljeno da pogre\u0161e, i vama i detetu<\/span><\/em>. Zaboravite zato na svoja nerealna o\u010dekivanja i prestanite da sebe poredite sa drugim mamama i tatama, a svoju decu sa drugom decom, jer ni oni nisu tako \u201esavr\u0161eni\u201c kao \u0161to mislite. Niko nije! \ud83d\ude42<\/li>\n<\/ul>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter wp-image-854 size-full\" src=\"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/20171212031557144.jpg\" alt=\"\" width=\"500\" height=\"327\" srcset=\"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/20171212031557144.jpg 500w, https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/20171212031557144-300x196.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 500px) 100vw, 500px\" \/><\/p>\n<p>Iracionalna uverenja vrlo \u010desto mogu dovesti roditelje do toga da u vaspitavanju koriste razli\u010dite negativne vaspitne stilove. Kada nau\u010dite na\u010dine kojima se mo\u017eete izboriti sa stresom, mo\u017eete detetu poslu\u017eiti kao adekvatan model za prevazila\u017eenje njihovih frustracija. Stoga je va\u017eno da, ako roditelji primete kod sebe nezadovoljstvo, jake emocije besa, tuge, krivice\u2026<strong>potra\u017ee podr\u0161ku i pomo\u0107<\/strong>. Va\u017eno je i prepoznati gde su nam granice i kada je potrebno da tra\u017eimo savet, pomo\u0107, podr\u0161ku u okolini. Podr\u0161ka mo\u017ee biti neformalna, od nekoga u okru\u017eenju osobe, ali ako takva podr\u0161ka nije dovoljna, neophodna je sistemska podr\u0161ka. Podr\u0161ka je u razli\u010ditoj meri va\u017ena svakoj porodici jer se mo\u017ee re\u0107i da svaka porodica ima ne\u0161to \u0161to njoj predstavlja problem. Najva\u017enija je otvorenost za promenu i u\u010denje jer se roditeljstvo u\u010di tokom celog \u017eivota.<\/p>\n<p>Psiho-edukacija je jedan vid podr\u0161ke roditeljima u suo\u010davanju sa problemima roditeljstva sa kojima se svakodnevno suo\u010davaju. \u00a0Psiholog ili psihoterapeut mogu pomo\u0107i roditelju da razume na\u010din na koji su njegova uverenja o sebi ili o detetu povezana sa negativnim emocijama koje ose\u0107a. Koja su o\u010dekivanja roditelja u pogledu pona\u0161anja deteta? Koji su njihovi ciljevi? Kako porodi\u010dna istorija doprinosi tim o\u010dekivanjima koja roditelj ima od svog deteta i porodi\u010dnog \u017eivota? A kada mu pomogne da razume, onda i da nau\u010di i da reguli\u0161e sopstvena ose\u0107anja, a nezdrave emocije i disfunkcionalna pona\u0161anja zameni funkcionalnijim. Mala promena perspektive mo\u017ee u velikoj meri smanjiti frustraciju i intenzitet negativnih emocija kod roditelja. Roditelji koji efektivno prevazilaze svoje emocionalne pote\u0161ko\u0107e, bi\u0107e spremniji i sposobniji da svojoj deci prenesu na\u010dine prevazila\u017eenja problema i efikasne obrasce pona\u0161anja u frustriraju\u0107im situacijama. Deca treba da razumeju va\u017enost misli i emocija, a ne samo pona\u0161anja, jer \u0107e im to omogu\u0107iti da bolje funkcioni\u0161u u odnosima sa drugim ljudima i da se bolje nose sa problemima.<\/p>\n<p style=\"text-align: center\">Idealno je nemogu\u0107e, te umesto da uporno to tra\u017eimo, bolje je da \u0161to pre razumemo da su<\/p>\n<h3 style=\"text-align: center\">dovoljno dobar roditelj i dovoljno dobro dete dovoljni za dovoljno dobro funkcionisanje dovoljno dobre porodice! \ud83d\ude42<\/h3>\n<p style=\"text-align: center\">\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ve\u0107ina roditelja se mo\u017ee slo\u017eiti oko toga da je roditeljstvo veliki dar, ali istovremeno i veliki izazov. Ma koliko je vreme provedeno sa decom vreme neizmerne sre\u0107e, u\u017eivati u roditeljstvu nije uvek svima lako. Podizanje dece zahteva veliko strpljenje, zahteva da se mnoooogo puta iste stvari ponove, ka\u017eu, urade. A [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":856,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[136,135,134,137],"class_list":["post-846","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-oblasti","tag-iracionalna-uverenja","tag-roditelji","tag-roditeljstvo","tag-vaspitanje-dece"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/846","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=846"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/846\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":860,"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/846\/revisions\/860"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/media\/856"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=846"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=846"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=846"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}