Šta je to opsesivno kompulzivni poremećaj?

Milena* ima 19 godina i upisala je Matematički fakultet u Beogradu. Ona je jako želela da upiše taj fakultet, ali se uvek brinula da nije dovoljno pametna za tu ustanovu. Prvi ispitni rokovi su za nju bili veoma stresni. Tada je primetila da mnogo često pere ruke. Prvo je krenula da pere pre i posle svakog jela, potom svaki put kada je sela za svoj radni sto, a posle čak i kada je dodirnula deo svoje garderobe ili svoj krevet. Ta pranja su postala toliko učestala da je Mileni koža na rukama jako ispucala i izbledela. Ona je mislila da će pranjem da spreči infekciju ili zarazu koje nastaju dodirivanjem prljave odeće ili površina. 

Milena doživljava simptome opsesivno-kompulzivnog poremećaja. Ovaj naziv poremećaja nije slučajan, jer podrazumeva javljanje opsesivnih misli i kompulzivnih radnji. Naime, opsesivne misli predstavljaju nepoželjne intruzivne misli u obliku reči, slika ili impulsa koje osoba interpretira kao pokazatelj da se nešto loše može desiti ili da je odgovorna da to spreči. Ovo razlikuje opsesivne misli od običnih, nepatoloških intrunzivnih misli, koje svima padaju na pamet. Kada se jave opsesivne misli, osoba preduzima kompulzivna ponašanja, kako bi privremeno smanjila ovaj strah (izbegavanje, traženje razuveravanja, kognitivne ili motorne rituale), što je sprečava da uvidi da njene brige nisu opravdane, ili da će se njena anksioznost smanjiti i bez ovih rituala. Cilj na psihoterapiji je da klijent uvidi da ove intruzivne misli ne znače da će se ponašati u skladu sa njima, i da je stoga bezbedno da ih ignoriše.

Učestalost ovog poremećaja je između 1 i 3% u odrasloj populaciji. Ukoliko prepoznate nekog prijatelja sa ovim poremećajem, pomozite mu tako što ćete mu poslati ovaj tekst.

*Slučaj je izmišljen za potrebe edukacije o ovom poremećaju

Ovde možete videti kako je Leonardo DiKaprio fenomenalno odglumio poremećaj u filmu Avijatičar.

2.891

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.