Ritam života je u poslednje vreme, veoma užurban, nekada toliko užurban da se od toga umorimo, pa skliznemo u depresivno raspoloženje kada potrošimo energiju i primetimo, da su nam kroz življenje na autopilotu, prošli dani, nedelje, meseci, a da to baš i nismo svesno i sa namerom birali. Svakodnevnicu nam često obeleži stres oko obaveza (kućnih, porodičnih, poslovnih) i epidemija negativnih događaja koji nas okružuju, a na koje reagujemo anksioznošću, brigom, depresijom, nervozom. Pored proverenih i uobičajenih načina nošenja sa ovim problemima, kao što je fizička i socijalna aktivnost, vreme provedeno u prirodi, razgovor sa stručnim licem i slično, u ovom tekstu posvetićemo pažnju sada dragocenoj terapijskoj tehnici, veštini ili jednostavno pristupu koji zovemo puna svesnost, odnosno mindfulness.

Šta je puna svesnost (Majndfulnes) i zašto sve češće čujemo za nju?

Majndfulnes je vrsta svesnosti koja se razvija specifičnim načinom obraćanja pažnje, namerno, u sadašnjem trenutku i bez evaluacije. Majndfulnes praksa nastala je na istoku, ukorenjena u budističkom i hinduističkom učenju, ali postaje veoma popularna na zapadu zbog profesora medicine, joge i meditacije Jona Kabat-Zinna, koji 70ih godina počinje da integriše ovaj pristup uz već naučno potvrđene metode. Nakon što je primetio pozitivan uticaj majndfulnesa na prevazilaženje stresa, a potom i na nošenje sa anksioznošću i drugim emocionalnim i zdravstvenim problemima, osniva Kliniku za redukciju stresa zasnovana na majndfulnesu. Ova klinika je bila revolucionarna, zato što je pokazala veliki broj prednosti korišćenja ovog pristupa za mentalno zdravlje.

Sada već postoje brojna istraživanja, koja pružaju dokaze o benefitima ove veštine. O tome, kakve sve benefite možemo da imamo od majndfulnesa, pisaćemo u daljem tekstu, ali prvo ćemo preciznije objasniti šta sve predstavlja ovaj pristup, koji je s opravdanim razlogom, sve popularniji.

Majndfulnes (puna svesnost) je sposobnost da budemo potpuno prisutni u trenutku, svesni sebe, okoline i toga šta radimo, bez osećaja “zaglavljenosti” u mislima i bez opterećenosti/preplavljenosti onim što se dešava oko nas. Majndfulnes je čin svesnog postojanja u trenutku. Ljudi često poistovećuju majndfulnes i meditaciju, iako su ove dve tehnike povezane i prepliću se, postoje razlike između njih. Majndfulnes uključuje svest o svom okruženju, telesnim senzacijama, disanju i onoga što se dešava u nama, dok meditacija “otpušta” spoljašnji svet i podrazumeva samo fokusiranje na dah (mantru, sliku, senzaciju ili neki zvuk).

Da bismo ukratko a jasno opisali karakteristike majndfulnes pristupa, uporedićemo ključne veštine u odnosu na karakteristike stanja uma i stila funkcionisanja u kojem se često nalazimo:  

  • Svesnost, izbor i namera vs. Živeti na “autopilotu”
  • Direktna uključenost u svoja iskustva  vs. Povezivanje sa iskustvom preko mišljenja
  • Fokus na sada i ovde  vs. “Boravak” u prošlosti i budućnosti
  • Prilaženje negativnim iskustvima sa interesovanjem  vs. Potreba da se izbegne negativno iskustvo
  • Puštanje da stvari budu kakve jesu  vs. Zahtevanje da stvari budu drugačije
  • Sagledavanje misli kao mentalne događaje vs. Sagledavanje misli kao činjenice
  • Slediti svoje vrednosti  vs. Usmerenost samo na određen cilj

Ovde vidimo da majndfulnes ne predstavlja beg od realnosti, pasivizaciju, zaustavljanje i kontrolu misli/osećanja, odsustvo misli/osećanja, već osvešćivanje, primećivanje i prihvatanje sadašnjeg trenutka kakav god da je, šta god da nam donosi.

Zašto je toliko važno da budemo prisutni u sadašnjem trenutku?

Čuvena rečenica Džon Lenona, precizno definiše život bez pune svesnosti trenutka:

 “Život je ono što vam se dešava, dok ste zauzeti pravljenjem nekih drugih planova”…

Međutim, pored propuštanja trenutka i svega što trenutak nosi a što čini život, majndfulnes pre svega pomaže u redukciji stresa i nošenju sa emotivnim problemima.  Kada su stvari izazovne— izgubimo nekoga ili nešto što volimo, zabrinuti smo za novac, patimo od bolova—naši umovi koji razmišljaju preopterećeni su brigom, iščekivanjem, planiranjem, kreiranjem strategije za izlaz iz te situacije itd. Naši umovi su često opterećeni dešavanjima iz prošlosti, onim što nam sledi u budućnosti, ili su “zaglavljeni” u mislima koje najčešće nisu ogledalo realnosti.  Drugim rečima, naša pažnja je bilo gde osim u sadašnjosti. Ovo stanje je pojačano otežavajućim faktorima, od ogromne količine izbora u svemu što radimo do zavisničke prirode društvenih medija. Ipak, sadašnji trenutak je upravo tamo gde treba da budemo da bismo u potpunosti razumeli naše okolnosti i takođe da bismo jasno videli naše opcije.

I u teškim momentima, život pruža lepe, prijatne a neponovljive momente.

Svesno usmeravanje pažnje na okolinu i “male momente” , kao što je šum vetra, osećaj toplote sunca na telu, miris kafe, lagano i fokusirano disanje i slično – puna prisutnost u sadašnjem trenutku je ono što nam u tom trenutku daje “lakoću življenja”. Vežbanje pune svesnosti može pomoći da se usidrite u sadašnjosti, gde možete da posmatrate svoje misli i osećanja bez jurnjave za njima, analiziranja i potrebe da ih se otarasite. Uz svesnost, možete naučiti da jednostavno posmatrate ove misli, a ne da budete “utopljeni” u njima. I sam čin zapažanja daje vam mentalnu i emocionalnu pauzu od osećanja uznemirenosti ili preplavljenosti. Ovaj predah, koliko god bio kratak, omogućava određenu distancu između vas i onoga što čini stres. Možda ćete dobiti novi pogled na situaciju. To može značiti razliku između jednostavnog reagovanja na uobičajen način i donošenja drugačijeg, možda zdravijeg izbora.

Nekoliko činjenica o Majndfulnesu:

  • Majndfulnes nije nikakva neobična, nejasna i nova veština. Poznato nam je, jer je to ono što već radimo, kakvi već jesmo.
  • Svi ljudi imaju kapacitet da bude prisutni u sadašnjem trenutku, nije potrebno da se menjamo. Praktikovanje majndfulnesa ne zahteva menjanje uverenja, vrednosti, ciljeva…
  • Predstavlja način i stil života. Majndfulnes može biti više od prakse i veštine, a samo može da donese koristi u životu.
  • Naučno je dokazano, da donosi benefite u nošenju sa stresom, emocijama, u zdravlju, odnosima itd.

Kako da praktikujemo punu svesnost, kako da budemo Mindful?

Postoji veliki broj vežbi, tehnika i načina za praktikovanje majndfulnesa (pored različitih knjiga, priručnika, mindfulness aplikacija, ima i dosta materijala na youtube), a samo vežbanjem je možemo “umemorisati” i onda češće primenjivati, gotovo kao svakodnevnu naviku.

Navešćemo 5 jednostavnih vežbi za praktikovanje pune svesnosti:

  1. Puna svesnost tokom konzumiranja obroka (Mindful eating): primetite svaku senzaciju dok žvaćete, primetite svaki ukus koji osećate, strukturu hranu, miris, osećaj na zubima, nepcima…
  2. Puna svesnost tokom hodanja (Mindful walking): osvestite zvuke saobraćaja, vetra, primetite boje koje vas okružuju, osećaj toplote u telu…
  3. Puna svesnost tokom tuširanja: uključite sva čula u ovoj aktivnosti
  4. Skenirajte 15min svoje telo: ritam srca, dah, osećaj u udovima, toplotu, trnce…
  5. A sada, primetite svoju okolinu dok čitate ovaj tekst. Šta vidite? Nameštaj, knjige, prozor, svetlost. Da li ima ljudi u vašem okruženju? Da li je hladno, prijatno? Da li se čuje muzika, glasovi? A sada usmerite pažnju na sebe. Da li vam nešto prolazi kroz glavu? Da li Vam brzo lupa srca, da li ste umorni?

Samo primetite…

Kabat-Zin, majndfulnes definiše kao “moć” da budemo potpuno budni u svojim životima. Sposobnost da sagledavamo i doživimo slikovitost i izuzetnu živost svakog trenutka. Praksu koja nas usidruje, donosi osećaj mira, a “dodaje boje” u život.

Kategorije: Blog

Ivana Drljača

Master psiholog i psihoterapeut pod supervizijom. Diplomirala na psihologiji na Fakultetu za medije i komunikacije Univerziteta Singidunum u Beogradu. Master studije iz kliničke psihologije završila na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Nosilac naprednog praktikuma iz racionalno-emotivne bihejvioralne terapije. Dvogodišnje iskustvo u radu sa decom i odraslima kao stručni saradnik, na poziciji psihologa u predškolskoj ustanovi. Pripravnički staž završila na Institutu za mentalno zdravlje, na Klinici za decu i adolescente, gde se bavila psihodijagnostikom, individualnim i grupnim radom. Ima položen državni ispit za zdravstvenog saradnika. Pohađala seminare i radionice iz shema terapije; asertivnosti; REBT terapije sa parovima; rad sa traumom iz teorije afektivnog vezivanja. Prezentovala rezultate istraživanja na skupovima, kao što je kongres psihoterapeuta Srbije. e-mail:  i_drljaca@outlook.com;  ivana.drljaca04@gmail.com; telefon: 063/7010-350

1 komentar

Lične strategije za borbu sa stresom | Psiholog Beograd · 14/01/2023 u 01:32

[…] Kako da napravim svoju ličnu strategiju? […]

Ostavite odgovor

Avatar placeholder

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *